10 najboljih hrvatskih crnih vina za 2016. godinu (prilično kompliciran izbor)

Iz hrvatske je vinske proizvodnje puno teže relevantno izabrati crna nego bijela vina. Dok se bijela vina na tržištu pojavljuju u urednim ritmovima (šest mjeseci do dvije godine poslije berbe), najzanimljivija crna vina potpuno su nepredvidljiva. Primjerice, neka od zaista najboljih, koja zavređuju više ocjene od bilo kojeg u ovom izboru, u vinotekama i na vinskim kartama nalaze se već nekoliko godina, pa ih zbog ponavljanja sada nismo uvrstili (Stagnum 2003, St.Hills Dingač 2010, Meneghetti  Crveno 2010).

Nadalje, pojedina važna vina gotovo je nemoguće nabaviti: Dingač Buru iz 2013. lakše je pronaći u katalozima američkih trgovaca nego u Hrvatskoj. Naposljetku, usporedimo li najčešće prosječne rezultate naših crnih vina s dobrim do izvrsnim rezultatima naših slatkih i bijelih vina na velikim svjetskim natjecanjima, jasno je da većina hrvatskih crnih vina zasad ne zadovoljava više međunarodne kriterije. Premda se Dalmacija može pohvaliti zaista senzacionalnim terroirima, južna hrvatska crna vina vrlo rijetko osvajaju prestižne internacionalne trofeje. Ova je lista, dakle, nužno uvjetna.

1. FRANO MILOŠ

stagnum-listaFrano Miloš svoje redovite Stagnume u prodaju pušta nakon osam godina, tako da je 2007. punjena pred kraj 2015. Stagnum iz 2007. spada među elegantnija i zaokruženija Miloševa vina, s vrlo dobro integriranih 15 posto alkohola i s onim fenomenalnim, lako prepoznatljivim, dubokim stagnumovskim bouquetom prepunim vruće zemlje, makije i tamnog ljetnog voća. Tanini su uglavnom zreli i ne odveć agresivni.

2. GIORGIO CLAI

brombonero-lista

Radi se o jednom od prvih, ako ne i prvom istarskom kultnom vinu, prema kojem smo uvijek bili pomalo rezervirani zbog neobičnih i nepoželjnih aromatskih nijansi na rubovima bouquetq (jedan je Brombonero svojedobno jako mirisao na jogurt). Međutim, vino iz 2013. prilično je čisto, bogato voćno-začinskim aromama, optimalno koncentrirano, zaokruženije od prethodnika, sa zrelim taninima ali i dalje jednako ekspresivno i originalno. Brombonero je, podsjetimo, refošk.

3. SUHA PUNTA

gracin-listaGracinov Babić iz 2011. uvrstili smo na listu premda upravo nestaje iz trgovina i restorana (sada bi trebala stići 2012.), naprosto zato što nijedna ozbiljna selekcija hrvatskih crnih vina ne smije izostaviti tu najpotentniju hrvatsku crnu sortu, koja bi zaista mogla steći veliku svjetsku reputaciju . A Leo Gracin porizvodi najbolji babić u  nažalost premaloj konkurenciji.

4. IVICA MATOŠEVIĆ

grimalda-listaDosad najbolje Matoševićevo crno vino, u kojem teran sjajno podiže merlot, što bouquetu crne Grimalde daje stanovitu egzotičnu crtu. Budući da Matoševićeva vina mogu jako dugo trajati (neki smo dan otvorili bazičnu malvaziju Albu iz 2000. godine koja je, više nego iznenađujuće, bila još jako pitka), s uzbuđenjem i iščekivanjem  promatrat ćemo razvoj ove Grimalde.

5. VERALDA

istrian-listaOvo je vino na Decanterovu Svjetskom prvenstvu osvojilo 95 bodova i platinastu medalju. Riječ je, dakle, o najviše ocijenjenom hrvatskom crnom vinu otkako se održava DWWA. Istrian je svježe, vrlo aromatično vino senzacionalne boje te netipične skladnosti i elegancije. Nismo sasvim sigurni od koje je sorte napravljeno jer se u vrijeme dodjele nagrade govorilo o teranu, dok sada sama vinarija kaže da je riječ o refošku.

6. BOŠKINAC

boskinac-listaDugogodišnji smo obožavatelji Boškinca, plemenite i moćne kombinacije cabernet sauvignona i merlota. Berba 2013. koja je relativno nedavno puštena u promet, doima se još izrazito mladom, sa snažno naglašenim taninima. U svakom slučaju, riječ je o jednoj od najuspjelijih bordoških kupaža u Hrvatskoj.

7. MEDEA

punta-greca-listaPunta Greca vjerojatno je najbolji istarski merlot. Radi se u lijepom, dubokom, mekanom, baršunastom vinu s dovoljno živahnosti da bi se dugo i uspješno razvijalo. Arome malina i tamnog, kasnoljetnog voća prožimaju se s elementima čokolade sa sasvim malo začinskih nota. Doista izvrsno vino.

8. VINA LAGUNA

castello-listaLagunina kupaža caberneta, merlota i syraha iz 2012. godine zasluženo je osvojila Regionalni trofej na Decanterovim Svjetskim vinskim nagradama. Verzija iz 2013. gotovo je jednako skladna i ispolirana. Možda s tek nešto manje ekspresivnosti i dubine u u voćnim aromama. Svejedno, s cijenom manjom od 80 kuna Castello je višegodišnji value for money među najboljim hrvatskim crnim vinima.

9. VLADO KRAUTHAKER

mercs-listaUz ultraekstraktni i teško nabavljivi Belje Goldberg Merlot, ovo je, čini nam se, trenutno najatraktivnije slavonsko crnoo vino. Mercs je, kako mu ime kaže, kupaža merlota i cabernet sauvignona, s naglašenim aromama caberneta (puno cassisa ali srećom nimalo zelene paprike), podatna s čokoladnim nijansama zrelog merlota. Mercs je odlično vino, kojim je Krauthaker još jednom dokazao kako je s crnim sortama jednako kompetentan kao s graševinom. Jedva čekamo njegovu kadarku.

10. STINA VINO

stina-listaStina se polako nameće kao najvažnija dalmatinska vinarija. Tribidrag je, pak, najvažnija hrvatska sorta uopće, s obzirom na njen enormni globalni utjecaj (tribidrag je, podsjetimo ponovo, zinfandel ili primitivo). Stinin tribidrag snažan je, pun sočnog crnog voća i tek lagano zadimljen. Uz još malo zaobljenosti, ovo bi vino moglo odlično prolaziti na inozemnim tržištima.

FacebooktwitterpinterestlinkedintumblrmailFacebooktwitterpinterestlinkedintumblrmail

LISTE, RECEPTI...

VIEW ALL

Zašto jadranski hoteli s 5 zvjezdica imaju iste room service menije kao da posluju u Londonu, Dubaiju ili Bangkoku?

Room servis koji vas natjera da zaboravite gdje…

15 najjačih trendova u hrani i piću 2017.

Godina nije počela dok se ne objave predviđanja…

Trebaju li hrvatskoj gastrohoteli? Nabrojali smo šest dobrih

Oxfordski Le Manoir aux Quat’Saisons tipičan je primjer…

Bili smo u najvećem spa centru u Hrvatskoj, Spa klinici Bellevue na Lošinju

Dobra masaža ima svoju krivulju. Mora biti toliko…

Ovo je 10 najskupljih vina koja se uopće mogu kupiti

Zadnjih 20 godina vina su jedno od najisplativijih…

Kako odgovoriti na negativne (i pozitivne) recenzije gostiju na internetu

Recenzije i komentari gostiju na internetu mogu biti…

Komentirajte

    • touchmeduza
    • 12/09/2016
    Reply

    čudi me da pripadnici kulta nisu rekli pokoju gastronomsku preporuku!

    • Davor andrijasevic
    • 16/09/2016
    Reply

    Dvostruko vise istarskih u odnosu na dalmatinska?! Da je rijec o bijelima,potpuno bih pozdravio omjer. Ali crna….I jedan kontinentalni, tek da se nadje…..Prilično neozbiljno, nema sto.

    • Dražen Čulić
    • 05/05/2017
    Reply

    Stvarno nije teško saznati od koje je sorte grođža napravljena Veralda, i zašto to jasno ne piše.
    Tribidrag i primitovo nisu jedna, nego dvije srodne sorte.

    • I.Pejić i E. Maletić, Crljenak Kaštelanski, Kaštelanski zbornik br. 8, Kaštela, 2007. ISSN 0353-3212

      • I.Pejić i E. Maletić, Vrijednosti Kaštelanskih autohtonih sorti vinove loze, Kaštelanski zbornik br. 7, Kaštela, 2003. ISSN 0353-3212
      Crljenak kaštelanski (Zinfandel, Primitivo, Pribidrag, Tribidrag, Tibidragho) je visokokvalitetna hrvatska sorta vinove loze (vitis Vinifera L.). Kaštelanska je autohtona sorta crnog grožđa crljenak. Tijekom 15. i 16. stoljeća tribidrago, kao poznata hrvatska robna marka, izvozio se na europska tržišta. Zbog male otpornosti prema bolestima (pepelnica ili lug i siva plijesan) sorta je skoro nestala iz vinograda Hrvatske. Svoj preporod doživljava u Kaliforniji pod imenom zinfandel, gdje se danas uzgaja na površinama većim od 35.000 ha, a u južnoj Italiji, pod imenom primitivo, na više od 18.000 ha.
      U prosincu 2001. godine na zagrebačkom Agronomskom fakultetu u laboratoriju za oplemenjivanje bilja, genetiku, biometriku i eksperimentiranje primjenom SSR markera potvrđeno je da deoksiribonukleinska kiselina (DNK) crljenka kaštelanskog ima isti genetski profil kao američki zinfandel. Ista analiza je ponovljena u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo Sveučilišta u Davisu (Kalifornija, SAD), koja je potvrdila da je zinfandel istovjetan s crljenkom kaštelanskim. Ljubitelji sorte zinfandel, okupljeni u udrugu ZAP, pokušali su pri američkom kongresu zaštititi ovu vrstu kao autohtonu američku sortu. Ovaj zahtjev je odbijen uz argumentaciju da prije kolonizacije u Americi nije postojala plemenita vinova loza. DNK metodom je utvrđeno da je zinfandel identičan talijanskoj sorti primitivo, koja se uzgaja na jugu Italije u regiji Puglia. Ali primitivo se u Pugliji uzgaja razmjerno kratko i u starijim ampelografskim priručnicima i stručnim radovima se jasno navodi kao introducirana (uvezena) strana sorta, za koju se smatra da su je donijeli svećenici iz Francuske.