Airbnb ima 25 posto veću tržišnu vrijednost od Hiltona. Budućnost hotelijerstva postaje jako zanimljiva

Agencija Bloomberg procijenila je tržišnu vrijednost Airbnb-a na 30 milijardi dolara. Što tu kompaniju čini najvrjednijim tehnološkim startupom nakon Ubera (on je daleko ispred sa 68 milijardi dolara). JOš je zanimljivije što prema Bloombergovoj procjeni Airbnb danas ima 25 posto veću tržišnu vrijednost od Hiltona, šampiona svjetskog hotelijerstva, te od Hyatta i Marriota zajedno.  Ako tome dodamo rast Booking.coma, čini se da budućnost hotelskog biznisa postaje sve zanimljivija. Airbnb je u godinu dana privukao milijardu i pol dolara investicija, u zadnjoj rundi 850 milijuna dolara. U novom globalnom širenju vrata su mu otvorile turističke destinacije s ogromnim potencijalom poput Kube i zemalja jugoistočne Azije. Airbnb trenutno nudi dva milijuna opcija za smještaj u 191 zemlje i čini se da se tek zahuktao. U srpnju su imali dvostruko više novih korisnika nego u istom mjesecu lani. Airbnb se mora brzo širiti jer se konkurentski servisi množe zato se očekuje da će ići u nove investicijske runde i da će mu vrijednost još rasti.

Brian Chesky i Joe Gebbia osnovali su Airbnb 2007. s idejom da ljudima omoguće da jeftinije putuju. Ime dolazi od AirBedAndBreakfast, luftić i doručak, jer je tako sve počelo, oglašavanjem smještaja na luftićima u dnevnom boravku. Ali Airbnb je danas mega-servis preko kojega možete odsjesti doslovno svugdje i kao što je pokazalo istraživanje servisa BusBud, nije više uvijek ni jeftiniji od hotela. U Dubrovniku ovoga ljeta većina soba i stanova, uključujući one kilometrima udaljene od zidina, iznajmljivala se po startnim cijenama soba i apartmana u tamošnjim hotelima s pet zvjezdica. U čemu je onda stvar?

airbnb
Infografika/BusBud

Cijena je i dalje presudna, Airbnb je u najvećem dijelu svijeta i dalje bitno jeftinija opcija od hotela, i udobnija opcija od hostela. Najviše nas na putu želi uštedjeti na krevetu na kojem samo spavamo, da bismo više potrošili na istraživanje i iskustva. Sistem zarađivanja iznajmljivanjem preko Airbnb-ja stimulira bolju ponudu smještaja. Profit iznajmljivača koji vam nude da, recimo, dijelite sobu s nekim, ne prelazi 0,6 posto po korisniku, dok oni koji iznajmljuju cijele stanove i kuće imaju i do 100 puta veći profit, a oni koji iznajmljuju više od jedne nekretnine, takvih je sve više, mogu već raditi pristojan posao. Za goste, razlozi su očigledni: osobnost, autentičnost, lokalnost, nitko se ne voli osjećati kao turist. Upoznate vlasnike, možda se sprijateljite, dobijete masu insajderskih savjeta gdje ići, što vidjeti. Poanta putovanja je podsjećati se da je svijet lijep, a ljudi dobri. Slijedi praktičnost, mogućnosti pretraživanja, uspoređivanja i rezerviranja smještaja su krajnje jednostavne. Još je važniji osjećaj,  dok tražite smještaj ne gledate samo cijene i namještaj, zasipaju vas slike atmosfere u gradovima, simpatičnih ljudi, način na koji se krećete po stranicama i dizajn stvaraju korisničko iskustvo koje vas zbližava s mjestom na koje putujete.  I na kraju – raznovrsnost. Ako obično odsjedate u hotelima, velika je šansa da se držite određenog brenda, stila ili kategorije unutar kojih dobivate točno ono iskustvo koje očekujete. Na Airbnb-ju možete unajmiti sve od luksuznih vila s bazenima do kućica na stablima. Na svakom putovanju možete probati nešto drugo.

airbnb-page

Ništa se ne može mjeriti s udobnošću luksuznih hotela gdje spavate u paperjastim krevetima i u svakom st trenutku okruženi poslugom, ali to može tek neznatni postotak od desetaka milijuna ljudi koji svakodnevno putuju. Ostali trebaju upravo servise poput Airbnb-ja. Što se vidi i na segmentu poslovnih putnika, omiljenog izvora zarade svih hotela, koji Airbnb već par godina agresivno cilja. Prema podacima agencije za istraživanje tržišta ugostiteljstva i putovanja Phocuswright, lani je 30 posto poslovnih putnika koristilo privatni smještaj. Za usporedbu, 2011. je privatni smještaj koristio jedan od 10 poslovnih putnika. Trećina svih korisnika Airbnb-ja u zadnje dvije godine, taj je servis koristila za poslovna putovanja.

Od svih velikih hotelskih kompanija samo je francuski AccorHotels, među čijim su brendovima Sofitel i Raffles, izravno odgovorio na ovaj izazov. U travnju su za 170 milijuna dolara kupili Onefinestay, londonski home sharing servisa koji cilja bogatiju klijentelu. Većina drugih hotelskih tvrtki okrenula se publici Airbnbja, uglavnom mlađim gostima koji u hotele donose nove zahtjeve.  Manje im je važan dizajn i veličina soba jer većinu vremena vole provoditi u zajedničkim hotelskim prostorijma. Žele da ih se pusti na miru, i što više stvari u hotelu obaviti bez čekanja i puno razgovora, po mogućnosti preko mobilnih uređaja. Hyatt je u room service u svom novom brendu hotela Hyatt Centric dodao mogućnost dostave hrane preko servisa GrubHub, koji se može platiti skupa sa sobom. Mnogi hoteli ohrabruju osoblje da uspostavlja osobnije kontakte s gostima, da stvaraju gostoljubivu atmosferu Airbnb-ja. Novi hoteli projektiraju se s manjim, intimnijim sobama i većim barovima i lobijima. Hoteli s apartmanima preuređuju se da bi odražavali barem dio topline i originalnosti stanova s Wish Liste Airbnb-ja.

Na koncu, Airbnb je stvorio nišu za manje hotele koji su imali previsok standard za hostele a premali za tradicionalnu kategorizaciju hotela.  Novi hotelski žanr, thrifty-chic, osvojio velike gradove. Dok struka još raspravlja o ispravnosti poslovnog modela Airbnb-ja i o tome spada li on u hotelski biznis ili distribuciju, taj servis naveliko mijenja ne samo hotelski biznis već i odnose na tržištu i lokalne ekonomije u gradovima u kojima djeluje. Baš kao i Uber. Ta dimenzija dvaju servisa, njihova sposobnost da dokažu i nametnu stvarne vrijednosti, u ovom slučaju vrijednosti ekonomije dijeljenja u postojeći sustav koji im se nužno opire, vjerojatno je najveći izvor njihove vrijednosti. Zato je i u redu da su među stotinama tehnoloških startupa na vrh iskočili upravo oni.

 

FacebooktwitterpinterestlinkedintumblrmailFacebooktwitterpinterestlinkedintumblrmail