5 najvećih gastro pogrešaka u hrvatskim supermarketima

Dakle, svi kupujemo u samoposluživanjima. Koliko god voljeli male specijalizirane dućane, i koliko god obožavali posjećivati tržnice, osobito u ovo doba godine, svi smo osuđeni na supermarkete. Potpuno je jasno zašto, pa to ne treba argumentirati. I baš zato što smo osuđeni na supermarkete, imamo pravo od velikih samoposluživanja tražiti puno više nego što sada dobivamo. Izdvojili smo pet tipičnih velikih pogrešaka, karakterističnih za skoro sve hrvatske supermarkete, koje kvare kupnju svakom potrošaču koji zaista voli hranu i vino.

1. Unaprijed narezani suhomesnati proizvodi

suhomesnati

Pisinium, Pivac, Voštane i tko zna kako se zovu sve te tvrtke koje proizvode autentične ili fejkane pršute, pečenice i buđole, najsretnije su kad uđu u supermarkete, jer su osigurale plasman svojih proizvoda. Međutim, druga strana tog plasmana jest strahovito loša prezentacija njihova mesa. Svi naši supermarketi u određeno doba dana prodaju posivjelo suho meso, s požutjelim masnim dijelovima koje u mnogim trgovinama izgleda nabacano kao stočna hrana na farmama s nemarnim osobljem.

Takve, oksidirane pršute i buđole zaista nema smisla kupovati: radi se o čistom rasipanju novca. A kad kupac nekoliko puta zaredom baci novac na oksidirani i zapravo nejestivi Pisiniumov pršut, o tom će brendu misliti sve najgore.

Proizvođači bi morali natjerati supermarket da suho meso reže isključivo po narudžbi. Taj postupak usporava prodajni proces te vjerojatno diže troškove supermarketa, ali će se vrlo skoro pokazati neizbježnim, jer su sadašnji standardi prodaje suhog mesa u samoposluživanjima zaista skandalozni.

2. Tanko rezanje kulena

kulen

Kulen je jedan od najboljih hrvatskih prehrambenih proizvoda. Da bi se u kulenu moglo uživati, on se mora rezati debelo, na konkretne šnite koje se mogu zagristi. Umjesto toga, skoro svi hrvatski supermarketi režu kulen na debljinu prozirnog papira ili tek nešto robusnije, što znači da, u krajnjoj liniji, umjesto lijepih čvrstih feta potencijalno senzacionalnog kulena, dobivate neidentificiranu masu crvenog mljevenog i sušenog mesa, koja je izgubila sve svoje organoleptičke značajke osim prenaglašenih aroma paprika i češnjaka. Fascinantno je da se kulen posve pogrešno reže i u Konzumovim trgovinama, premda Agrokorav tvrtka Belje proizvodi jedan od najboljih kulena u zemlji. Šteta što ih ne znaju prodavati kako treba.

3. Uvelo povrće i gnjilo voće

voce

Dobro je što se i u Hrvatskoj napokon govori o tome da velik dio proizvoda iz samoposluživanja može trajati znatno dulje nego što to piše na etiketama: kupite li teleće kotlete kojima je jučer istekao rok trajanja, možete ih bez problema ispeći preksutra. Međutim, kad je riječ o voću povrću, takva fleksibilnost ne postoji. A naša su samoposluživanja tužno prepuna davno preminulih brokula i celera, polumekih rajčica, vrlo mekanih krastavaca, posmeđenih ananasa i otvrdnulih, sasušenih limeta.

Odjel voća i povrća trebao bi predstavljati najatraktivniji dio supermarketa. U velikom broju slučajeva, radi se, međutim, o prostoru koji treba izbjegavati želite li zadržati dobar apetit.

4. Temperatura vina

vina-supermarket

Ovdje se može činiti da tražimo previše. Međutim, ako danas, na vrući srpanjski dan, odlučite kupiti i odmah popiti buteljku hladnog bijelog ili ružičastog vina, to vam neće uspjeti. Hrvatska samoposluživanja u hladnjacima drže vodu i colu, fantu i sokove, pivo i radlere, ali ne drže vino. Budući da vinu treba barem 45 do 60 minuta u hladnjaku da postigne odgovarajuću temperaturu (vino se ne smije hladiti u zamrzivačima), sva  bijela i ružičasta vina koja kupujete na policama supermarketa neko su vrijeme neupotrebljiva. Zašto ne bismo imali pravo da vino koje kupimo odmah otvorimo, baš kao što se to može s puno jeftinijim pićima poput piva i coca cole . Menadžeri naših samoposluživanja, i njihovi šefovi, još ne razmišljaju o toj maloj pogodnosti za svoje kupce.

5. Zastarjeli sektor gotovih jela

topla

Stojite li u redu za topla jela što ih priprema pojedini supermarket, morate se suočiti s brojanjem kalorija, ugljikohidrata i loših masti. Veći dio te hrane pržen je, pohan ili pečen uz podlijevanje masnoćom, baš kao da smo u osamdesetima ili najaksnije devedesetim godinama. Znatan dio suvremenih kupaca želi, međutim, lakše, zdravije, nutricionistički uravnotežene opcije, kojima se supermarketi zasad uglavnom ne bave.

Pa tako svoje potencijalne kupce tjeraju u obližnje zalogajnice. Sektor gotovih jela najbolji je primjer koliko su hrvatski supermarketi zapravo zastarjeli i neusklađeni s potrebama potrošača.

FacebooktwitterpinterestlinkedintumblrmailFacebooktwitterpinterestlinkedintumblrmail

LISTE, RECEPTI...

VIEW ALL

NOVI ULIČNI POREDAK Pet najboljih street food lokala u Zagrebu

Street food definitivno je najpopularniji zagrebački ugostiteljski žanr.…

Chaud-froid d’Oeuf au Sirop d’Érable Alaina Passarda, najslavnije jaje zapadne visoke kuhinje

Chef Alain Passard je velikan nove francuske kuhinje.…

USKRŠNJI LAST MINUTE SHOPPING 6 crnih vina po umjerenim cijenama, za uskršnju janjetinu (ili neko drugo pečenje)

Za Uskrs se u Hrvatskoj, kao i drugdje…

8 vrlo dobrih blagdanskih pjenušaca za manje od 100 kuna

Seriju božićnih vodiča za kupnju otvaramo preporukom za…

5 pjenušavih rosea koji dočaravaju kako bi svibanj zaista trebao izgledati (i mirisati)

Dakle, očigledno je da nikada nismo imali hladniji,…

PROMIJENITE KANAL Šest kulinarskih emisija koje bi valjalo izbjegavati pod svaku cijenu

Korisnici kabelskih televizija zatrpani su gastrosadržajima. Food Network…

Komentirajte

    • touchmeduza
    • 04/07/2016
    Reply

    a šta je s vrutkom i ostalim specijaliziranim trgovinama za vino? imaju li oni frižidere i to posebne za crno a posebne za bijelo? može li se isto reć i za tenperaturu piva?